Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Mary Wollstonecraft Shelley (rođena Godwin; London, 30. kolovoza 1797. – London, 1. veljače 1851.) bila je engleska književnica. Najpoznatija je kao autorica gotičkoga romana Frankenstein; or, The Modern Prometheus (1818.), koji se smatra jednim od prvih djela znanstvene fantastike. Također se bavila uređivanjem i promicanjem radova romantičkoga pjesnika i filozofa Percyja Bysshea Shelleyja, svoga supruga. Bila je kći političkoga filozofa Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, filozofkinje i feminističke aktivistice.
Majka joj je umrla 11 dana nakon što ju je rodila. Odgojio ju je otac, koji joj je pružio neformalno, ali bogato obrazovanje. Pritom ju je poticao i na usvajanje vlastitih anarhističkih ideja i teorija. Kada je imala četiri godine, oženio se susjedom Mary Jane Clairmont, s kojom je imala buran odnos.
Kako je njezin otac okupljao oko sebe svoje političke istomišljenike, tako je i sama dolazila u doticaj s njima, pa je upoznala Percyja Shelleyja i s njime započela romantični odnos 1814. godine, iako je bio oženjen. To su ljeto zajedno s Marynom polusestrom Claire Clairmont odbjegli u Francusku i putovali Europom. Po povratku u Englesku Mary je bila trudna s Percyjevim djetetom. Iduće su se dvije godine suočavali s društvenom osudom i neprestanim dugovanjima, a pretrpjeli su i smrt kćeri nedonoščeta. Vjenčali su se kasne 1816. godine, nakon samoubojstva Shelleyjeve supruge Harriet.
Jeste li znali...
- ... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
- ... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

Aktualni događaji
- 17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
Na današnji dan
- 1839. – Knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist svoga sina Milana Obrenovića, koji je postao srpski knez. Milan će umrijeti nakon samo 25 dana posljedice bolesti.
- 1946. – Pogubljen je general Ion Antonescu, fašistički Conducător Rumunjske u Drugom svjetskom ratu.
- 1958. – General Charles de Gaulle postao francuski premijer i ministar obrane za šestomjesečno razdoblje te se tako vratio iz političke mirovine. Na izborima 1959. bit će izabran za predsjednika Francuske.
- 1962. – Nakon suđenja u Izraelu, pogubljen je nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann.
- 1967. – Britanski rock bend The Beatles izdao album Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band (omot na slici), prvi album koji je na koricama omota sadržavao popis pjesama.
Slika sedmice
Obilježavanje ovog dana obuhvata kampanje, obrazovne programe, javne akcije i druge inicijative kojima se skreće pažnja na probleme kao što su zagađenje, klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, degradacija zemljišta, uništavanje šuma i prekomjerno korištenje prirodnih resursa. Svake godine obilježavanje se veže uz posebnu temu ili kampanju, kojom se pažnja javnosti usmjerava na određeni ekološki izazov. Određuje se i država domaćin, a širom svijeta provode se javni programi i lokalne inicijative.
U aktivnostima učestvuju vlade, međunarodne organizacije, škole, univerziteti, nevladine organizacije, lokalne zajednice, kompanije i pojedinci. Među najčešćim oblicima obilježavanja su akcije čišćenja javnih prostora, rijeka, plaža i šuma, sadnja drveća, radionice, izložbe, javne rasprave, digitalne kampanje i promocija održivih tehnologija. Zbog širokog međunarodnog učešća, Svjetski dan zaštite životne sredine / okoliša smatra se jednom od najvažnijih globalnih platformi za ekološku akciju.
Izvor: Mohsen Taha, 5. juni 2021.
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.511.095 članaka, od čega je 461.640 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 358.965 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održalo takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikifunkcije
Katalog kompjuterskih funkcija -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik
